O Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska

Službeno ime: Republika Hrvatska
Geografski položaj: Hrvatska se prostire od krajnjih istočnih rubova Alpa na sjeverozapadu do Panonske nizine i obale rijeke Dunava na istoku. Njen središnji dio pokriva planinski lanac Dinare, dok se južni dio proteže do obale Jadranskog mora.
Površina: Kopneni se dio prostire na površini od 56 542 km², a površina teritorijalnoga mora iznosi 31 067 km².
Stanovništvo: Hrvatska broji 4 437 460 stanovnika, od kojih su većina Hrvati (otprilike 90 %), a nacionalne manjine čine Srbi, Slovenci, Mađari, Bosanci, Talijani, Česi i drugi.
Glavni grad: Zagreb je, sa svojom populacijom od 779 145 stanovnika, ekonomski, prometni, kulturni, znanstveni i akademski centar države.
Duljina obale Jadranskog mora: 5835 km od kojih se 1777 km odnosi na kopno, dok 4085 km obale čine otoci, otočići i grebeni.
Broj otoka, otočića i grebena: Hrvatska ima nevjerojatan broj od 1185 otoka, otočića i grebena. Krk i Cres su dva najveća otoka. Od ovoga velikog broja, samo 50 otoka je naseljeno.
Najviši vrh: Dinara (dio Dinarskih Alpa) sa visinom od 1831 metara (6007 stopa)
Politički sustav: Republika Hrvatska je parlamentarna republika.
Klima: U Hrvatskoj razlikujemo dvije klimatske zone:
– Umjerena kontinentalna klima (djelomično planinska klima) koja prevladava u unutrašnjim dijelovima zemlje; i
– Mediteranska klima koja dominira duž Jadranske obale, a karakterizira je mnoštvo sunčanih dana, suha i vruća ljeta, blage i kišovite zime.
Prosječne temperature u unutrašnjosti su: 0ºC do 2ºC (32ºF do 36º F) u siječnju i 19ºC do 23ºC (66ºF do 73ºF) u kolovozu.
Prosječne temperature na obali se kreću između 6ºC i 11ºC (43ºF i 52º F) u siječnju i između 21ºC i 27ºC (70ºF i 81ºF) u kolovozu.
Temperatura mora zimi iznosi 12ºC (54 ºF), a ljeti 25ºC (77ºF).
Valuta: Valuta koja se koristi je kuna (kod valute = HRK), koja se odnosi na kunu, životinju čije krzno je bilo sredstvo plaćanja kroz hrvatsku povijest. Manja jedinica je lipa i odnosi se na stablo lipe. 1 Kuna = 100 Lipa.
Strane se valute mogu promijeniti u kune u bankama, mjenjačnicama, poštama, putničkim agencijama i hotelima. Na većini je lokacija moguće plaćanje kreditnim karticama, dok kune u gotovini možete podignuti na bankomatima.
Šoping, poslovnice, radno vrijeme banaka: Radno vrijeme javnih službi u Hrvatskoj je općenito od 08:00 do 16:00. Radno vrijeme dućana je od ponedjeljka do petka od 07:00 do 21:00, subotom od 8:00 do 14:00. Banke rade od ponedjeljka do petka od 8:00 do 20:00. Supermarketi su otvoreni od 7:00 do 22:00 sedam dana u tjednu.
Ljekarne, Hitna pomoć: Ljekarne imaju normalno radno vrijeme. Neke ljekarne rade i preko noći. U Dalmaciji ima dosta bolnica i zdravstvenih centara. Broj Hitne pomoći je 112.
Policija: 24-satni broj za hitne slučajeve u Hrvatskoj je 112.
Električna struja: Električna struja u Hrvatskoj je 220 volti/50 HZ AC.
Benzinske postaje: Na autoputu i u gradovima rade 24 sata. U manjim mjestima obično rade od 6:00 do 22:00.
Cijepljenja: Cijepljenja nisu obavezna.
Službeni jezik: Hrvatski
Strani jezici koji se koriste (obično): Engleski, njemački, španjolski, talijanski, francuski.
Zračne luke: Hrvatska ima osam zračnih luka, sve se nalaze u glavnim ekonomskim i turističkim centrima: Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar, Osijek i dvije na otocima Krku i Braču. Zračne luke Zadar, Brač, Split i Dubrovnik se nalaze u Dalmaciji.
Obavezno posjetiti: Glavni grad Zagreb se nalazi 380 km zapadno od Splita, a povezani su autoputom koji se zove Dalmatina.
Split je glavno prometno središte dalmatinske regije i tijekom ljetne sezone je trajektom dobro povezan sa svim dalmatinskim otocima.
Hrvatska ima osam nacionalnih parkova: Paklenica, Sjeverni Velebit, Risnjak, Plitvička jezera, Brijuni, Kornati, rijeka Krka i otok Mljet.
Kultura: Hrvatska obiluje povijesnim i kulturnim spomenicima iz različitih perioda koje zahvaljuje turbulentnim povijesnim događanjima i miješanju različitih kultura. Karakteristično za arhitekturu na obali je veliki utjecaj mediteranske kulture, a duž obale se može pronaći i mnogo antičkih spomenika iz vremena starih Grka i Rimljana.
Kontinentalna Hrvatska je dio kulturnog kruga Centralne Europe koji naglašava stare gradove, utvrde i dvorce iz kasnog Srednjeg vijeka i arhitekture iz perioda baroka.
Tri urbane jedinice i dva monumentalna kompleksa se nalaze na popisu Spomenika svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
To su: Dioklecijanova palača u Splitu, gradovi Dubrovnik i Trogir, Eufrazijeva bazilika u Poreču i katedrala Sv. Jakova u Šibeniku.
Nacionalni park Plitvička jezera je također na listi Spomenika svjetske kulturne baštine UNESCO-a.